Bridž je intelektualna kartaška igra sa bogatom istorijom i svetskim priznanjem. Njeno puno ime je kontraktni bridž, ali se u svakodnevnom govoru odavno ustalila kraća forma – bridž. Iza tog imena krije se složen sistem strategija, proračuna i partnerske igre. Bridž nije samo postao popularna igra, već i kultna strast za ljubitelje logike i strateškog razmišljanja.
Danas je bridž međunarodno priznata sportska disciplina sa jasno definisanim pravilima, zvaničnim sistemom rangiranja, prestižnim šampionatima i hiljadama klubova udruženih u nacionalne i svetske federacije.
Istorija igre
Istorija bridža počinje sa vistom – kartaškom igrom koja je bila široko rasprostranjena u Engleskoj u 18. veku. Vist se smatra osnovom bridža: uprkos jednostavnim pravilima, igra je već tada uključivala osvajanje štihova i početne oblike saradnje između partnera – elemente koji će kasnije postati ključni za novu igru. Postepeno, vist je postajao sve složeniji. Pojavile su se nove varijante – prvo sa elementima licitiranja i izbora aduta, zatim sa razvijenijim sistemom najava.
Jedan od ključnih prelaznih oblika bila je igra biritch (u britanskoj štampi poznata i kao Russian Whist). Ovo ime se objašnjava činjenicom da je igra stigla u Englesku sa Balkana i Francuske rivijere, gde je bila popularna među igračima koji govore ruski. Osim toga, sama reč biritch verovatno potiče od staroslovenske reči „birič“ – glasnik (onaj koji javno objavljuje naredbe), što simbolično odražava sistem najava u igri.
Naziv biritch se prvi put pojavio u štampi 1886. godine – u britanskom časopisu The Field. Ova igra je već tada sadržala mehaniku licitiranja, izbor aduta i preuzimanje obaveza u pogledu broja osvojenih štihova – inovacije koje su je razlikovale od klasičnog vista i postavile temelje za ključne elemente budućeg bridža.
Sledeći važan korak bio je nastanak „aukcijskog bridža“ početkom 20. veka. U ovoj verziji igrači su licitirali u krug i prvi put su morali da proglase ugovor koji će pokušati da ispune. Ova verzija je zadržala mehaniku vista, ali je dodala nove strateške i komunikacione elemente između partnera.
Prelomni trenutak desio se 1925. godine, kada je američki preduzetnik i zaljubljenik u kartaške igre Harold Stirling Vanderbilt tokom jednog putovanja brodom predložio novi sistem pravila. On je reorganizovao strukturu igre: uveo je pojam ugovora, razdvojio pune igre od delimičnih i uveo novi sistem bodovanja. Tako je nastao kontraktni bridž – savremena forma igre, koja je najpre postala popularna u SAD, a zatim stekla i međunarodno priznanje.
Uspon i zvanično priznanje
Početkom 1930-ih bridž je već bio jedna od najpopularnijih intelektualnih zanimacija u Sjedinjenim Državama. Godine 1937. osnovana je Američka liga kontraktnog bridža (ACBL), koja i danas organizuje turnire, obučava igrače i objavljuje rang-liste. U Evropi je bridž takođe beležio rast popularnosti: klubovi i turniri su se pojavljivali u Francuskoj, Velikoj Britaniji, Holandiji i drugim zemljama.
Godine 1958. osnovana je Svetska bridž federacija (WBF), koja je okupila nacionalne saveze iz desetina zemalja. Od tada, bridž ima status organizovanog međunarodnog sporta sa sopstvenim kalendarom takmičenja, standardima suđenja i sistemom titula.
Bridž u SSSR-u i na post-sovjetskom prostoru
Uprkos reputaciji „buržoaske zabave“, bridž se raširio i u Sovjetskom Savezu – naročito među inženjerima, naučnicima i studentima. Tokom 1960–1980-ih godina igrao se na univerzitetima, u studentskim domovima, istraživačkim institutima i klubovima. Iako nije imao zvanični status, igra je ostala popularna: u časopisima su se objavljivale analize partija, a interesovanje su održavali redovni susreti i klupska takmičenja.
Nakon raspada SSSR-a bridž je opstao kao intelektualna zanimacija, naročito u većim gradovima, i do danas se razvija u okviru nacionalnih saveza zemalja Zajednice nezavisnih država (ZND).
Zanimljivosti
- Godine 1929. osnovan je časopis The Bridge World – prvi profesionalni časopis u potpunosti posvećen kontraktnom bridžu. Njegov osnivač Eli Kalbertson imao je ključnu ulogu u popularizaciji igre.
- Od 1995. godine bridž je zvanično priznat kao sport od strane Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) – jedina kartaška igra sa tim statusom.
- Godine 2002. bridž je uvršćen u program Svetskih misaonih igara (WMSG) u Londonu, zajedno sa šahom i go – klasičnim igrama strateškog mišljenja.
- Voren Bafet i Bil Gejts su dugogodišnji zaljubljenici u bridž. Redovno igraju u paru i veruju da igra razvija pamćenje, strateško razmišljanje i timski rad.
- U bridžu postoji 635 013 559 600 mogućih kombinacija podele karata. To čini svaku partiju zaista jedinstvenom.
Bridž nije samo kartaška igra, već intelektualna strast sa bogatom istorijom, koja obuhvata epohe, zemlje i kulture. Od aristokratskog hobija, prerastao je u međunarodni misaoni sport. Zahvaljujući svojoj dubini, istoriji i strateškom bogatstvu, bridž i dalje ujedinjuje generacije igrača širom sveta – za kartaškim stolom i daleko van njega.
Danas bridž možete igrati besplatno na internetu – bilo kada i sa bilo kog mesta na svetu. Probajte – možda će baš ova igra postati vaša omiljena!