Ako si se ikada susreo sa kvadratnom mrežom u kojoj treba brzo da pronađeš brojeve po rastućem redosledu, verovatno je to bila Šulteova tabela. Na prvi pogled deluje krajnje jednostavno, ali iza te jednostavnosti krije se metoda koja se decenijama koristi u psihologiji i obrazovanju. Istorija tabele počinje sredinom 20. veka — naučnim eksperimentom koji je pokrenuo njeno širenje širom sveta.
Na prvi pogled to možda i ne liči na igru u uobičajenom smislu — nema grafike, pravila, ni protivnika. Samo mreža i brojevi. Ali upravo u toj jednostavnosti leži njena snaga. Šulteova tabela odavno je deo sveta logičkih igara i s pravom se smatra jednom od najefikasnijih vežbi za trening pažnje. Da bismo shvatili njenu vrednost, treba da se vratimo na početak.
Istorija Šulteove tabele
Šulteovu tabelu je prvi put 1962. godine predstavio nemački psihijatar i psiholog Valter Šulte. Rođen je 1910. godine u Frankfurtu na Majni i studirao je medicinu na univerzitetu u svom rodnom gradu. Još 1934. odbranio je doktorsku disertaciju, a zatim nastavio naučni rad pod vođstvom Hansa Bergera — pionira elektroencefalografije. Radio je u Jeni, Vefilu i Giterzlou, gde je bio na rukovodećim pozicijama u psihijatrijskim ustanovama.
Tokom 1960-ih, Šulte je postao profesor i preuzeo rukovođenje univerzitetskom neurološkom klinikom u Tibingenu. Od 1965. do 1967. godine bio je na čelu nemačkog odeljenja Međunarodne lige za borbu protiv epilepsije (ILAE), a 1968. izabran je za člana Akademije Leopoldina — najstarije naučne akademije u Nemačkoj.
U početku, tabela je osmišljena kao psihodijagnostičko sredstvo — ne za igru, već za proučavanje stabilnosti pažnje kod pacijenata. Metod se pokazao kao jednostavan, vizuelno jasan i efikasan u merenju nivoa koncentracije čak i u stanju umora.
Prvi naučni radovi o Šulteovom metodu pojavili su se u Nemačkoj 1960-ih godina. Vežba se brzo proširila po klinikama, gde je korišćena kao deo kognitivne dijagnostike. Kasnije su se za nju zainteresovali i pedagozi i stručnjaci iz oblasti psiholingvistike. Otkrili su da redovno vežbanje sa Šulteovom tabelom pozitivno utiče na sposobnost brzog opažanja teksta — posebno kod dece i adolescenata sa teškoćama u učenju.
Postepeno je Šulteova tabela izašla izvan naučnog okvira i počela da se koristi u obrazovanju i svakodnevnoj praksi. Koristili su je kako nastavnici u školama, tako i oftalmolozi — uključujući i u kontekstu vežbi za periferni vid. Posebno široku primenu našla je na kursevima brzog čitanja: tabela je postala jedan od osnovnih alata za pripremu očiju da prepoznaju tekst u blokovima, a ne slovo po slovo. Takođe je korišćena kao sredstvo za brzo procenjivanje trenutnog nivoa pažnje — na primer, pre časa ili mentalnih aktivnosti.
Tokom godina, Šulteova tabela ne samo da nije izgubila na značaju, već je dobila brojne digitalne adaptacije. Još 1990-ih pojavile su se prve računarske verzije — sa mogućnošću izbora veličine mreže i podešavanja vremenskih ograničenja. Danas su ovakve vežbe dostupne na pametnim telefonima i tabletima: pored brojeva, postoje tabele sa slovima, simbolima i bojama, kao i različiti nivoi težine.
Zanimljivosti
- U nekim nemačkim školama Šulteova tabela se koristi pre kontrolnih zadataka ili na početku časa — kao način da se brzo aktivira pažnja i fokus. Ova kratka mentalna „zagrevka“ pomaže učenicima da brže uđu u radni ritam.
- Popularnost Šulteove tabele inspirisala je entuzijaste da organizuju neformalne brzinske turnire. Neki učesnici klasičnu mrežu 5×5 završe za manje od 5 sekundi — na internetu postoje video snimci sa takvim rezultatima, iako zvaničnih rekorda nema.
- Šulteova tabela često se koristi na kursevima brzog čitanja. Prema iskustvu predavača, već 10–15 minuta dnevnog vežbanja tokom 2–3 nedelje može značajno povećati brzinu čitanja — u proseku za 20–30 %. Iako ovi podaci nisu naučno potvrđeni, efikasnost metode je više puta primećena u praksi.
- Interesovanje za Šulteovu tabelu pokazale su i vojne institucije. U pojedinim zemljama ona se koristi u testiranjima za selekciju pilota i kontrolora letenja — profesija u kojima je brzo prebacivanje pažnje i obrada vizuelnih informacija od ključnog značaja.
- Postoje različite verzije Šulteove tabele, a svaka od njih je usmerena na razvoj određenih kognitivnih sposobnosti. Na primer, Gorbov–Šulteova modifikacija koristi naizmenične crvene i crne brojeve — što zahteva stalno prebacivanje pažnje između boja. U jednoj varijanti brojevi se zamenjuju slovima — takav format posebno je koristan za vežbanje pamćenja i vizuelne percepcije. Još jedna verzija koristi obojene ćelije: one povećavaju opterećenje pažnje i čine zadatak dinamičnijim.
Vremenom je Šulteova tabela postala klasik među vežbama za pažnju. Njen format ne zahteva dodatna objašnjenja — dovoljan je jedan pogled da se shvati suština. To je redak primer u kome se forma i funkcija savršeno poklapaju. Tajna njene popularnosti leži ne samo u jednostavnosti, već i u njenoj stvarnoj korisnosti. Pomaže da se usredsrediš pre zadatka, da smanjiš mentalnu napetost ili da brzo pređeš s jedne aktivnosti na drugu. Samo nekoliko minuta dnevno — i pažnja postaje oštrija. Probaj i ti — besplatno i bez registracije!