Ako ste se ikada susreli s kvadratnom mrežom u kojoj trebate brzo pronaći brojeve po rastućem redoslijedu, vjerojatno je riječ o Schulteovoj tablici. Na prvi pogled djeluje krajnje jednostavno, no iza te jednostavnosti stoji metoda provjerena desetljećima u psihologiji i obrazovanju. Povijest tablice započinje sredinom 20. stoljeća — znanstvenim eksperimentom koji je potaknuo njezino širenje diljem svijeta.
Na prvi pogled to možda i nije igra u klasičnom smislu — nema grafike, pravila ni protivnika. Samo mreža i brojevi. No upravo je u toj jednostavnosti njezina snaga. Schulteova tablica odavno je postala dio svijeta logičkih igara i s pravom se smatra jednom od najučinkovitijih vježbi za treniranje pažnje. Da bismo razumjeli njezinu vrijednost, treba se vratiti na početak.
Povijest Schulteove tablice
Schulteovu tablicu prvi je put predložio 1962. godine njemački psihijatar i psiholog Walter Schulte. Rođen je 1910. u Frankfurtu na Majni i studirao je medicinu na sveučilištu u svom rodnom gradu. Već 1934. obranio je doktorsku disertaciju, a potom nastavio znanstveni rad pod vodstvom Hansa Bergera — pionira elektroencefalografije. Radio je u Jeni, Wefilu i Güterslohu, gdje je obnašao vodeće funkcije u psihijatrijskim ustanovama.
Šezdesetih godina 20. stoljeća Schulte je postao profesor i preuzeo je vodstvo sveučilišne neurološke klinike u Tübingenu. Od 1965. do 1967. predvodio je njemačku sekciju Međunarodne lige protiv epilepsije (ILAE), a 1968. izabran je za člana akademije Leopoldina — najstarije znanstvene akademije u Njemačkoj.
Izvorno je tablica bila zamišljena kao psihodijagnostički alat — ne za igru, već za proučavanje stabilnosti pažnje kod pacijenata. Metoda se pokazala jednostavnom, vizualno jasnom i učinkovitom čak i u mjerenju razine koncentracije u stanju umora.
Prve publikacije koje su opisivale Schulteovu metodu pojavile su se šezdesetih godina u znanstvenim krugovima u Njemačkoj. Vježba se brzo proširila po klinikama, gdje se koristila kao dio kognitivne dijagnostike. Kasnije su se za nju zainteresirali i pedagozi te stručnjaci za psiholingvistiku. Otkrili su da redovito vježbanje sa Schulteovom tablicom pozitivno utječe na sposobnost brzog razumijevanja teksta — osobito kod djece i adolescenata s teškoćama u učenju.
Postupno je Schulteova tablica izišla iz okvira znanstvene zajednice i počela se koristiti u obrazovanju i svakodnevnoj praksi. Njome su se bavili i učitelji u školama i oftalmolozi — uključujući u kontekstu vježbanja perifernog vida. Posebno široku primjenu pronašla je na tečajevima brzog čitanja: tablica je postala jedan od osnovnih alata za pripremu očiju na prepoznavanje teksta u blokovima, a ne slovo po slovo. Također se koristila kao sredstvo za brzu procjenu trenutačne razine pažnje — primjerice, prije početka nastave ili kognitivnog opterećenja.
Tijekom godina Schulteova tablica ne samo da nije izgubila na aktualnosti, nego je dobila brojne digitalne inačice. Već devedesetih godina pojavile su se prve računalne verzije — s mogućnošću odabira veličine mreže i postavljanja vremenskih ograničenja. Danas su takve vježbe dostupne na pametnim telefonima i tabletima: osim brojeva, korisnicima se nude i tablice s slovima, simbolima i bojama, kao i razine težine.
Zanimljivosti
- U nekim školama u Njemačkoj Schulteova se tablica koristi prije testova ili na početku nastave — kao način da se pažnja brzo aktivira i usredotoči. Takvo kratko zagrijavanje pomaže učenicima da brže uđu u radni ritam.
- Popularnost Schulteove tablice nadahnula je entuzijaste da organiziraju neslužbena natjecanja u brzini. Neki sudionici klasičnu mrežu 5×5 rješavaju za manje od 5 sekundi — na internetu se mogu pronaći videozapisi s takvim rezultatima, iako ne postoje službeni rekordi.
- Schulteova se tablica često koristi na tečajevima brzog čitanja. Prema iskustvu nastavnika, već 10–15 minuta vježbanja dnevno može nakon 2–3 tjedna znatno povećati brzinu čitanja — u prosjeku za 20–30 %. Ti podaci nisu znanstveno potvrđeni, ali je učinkovitost metode više puta zabilježena u praksi.
- Za Schulteovu tablicu zanimanje su pokazale i vojne strukture. U nekim se zemljama koristi u testiranjima za odabir pilota i kontrolora leta — zanimanja u kojima je posebno važno brzo prebacivanje pažnje i obrada vizualnih informacija.
- Postoje različite inačice Schulteove tablice, a svaka je usmjerena na razvoj određenih kognitivnih vještina. Na primjer, modifikacija Gorbov–Schulte uključuje izmjenične crvene i crne brojeve — što zahtijeva stalno prebacivanje pažnje između boja. U jednoj varijanti brojevi se zamjenjuju slovima — takav je oblik posebno koristan za vježbanje pamćenja i vizualne percepcije. Još jedan tip su tablice s obojenim ćelijama: one dodatno opterećuju koncentraciju i čine zadatak dinamičnijim.
S vremenom je Schulteova tablica stekla status klasika među vježbama za pažnju. Njezin format ne treba objašnjenje — dovoljan je jedan pogled da se shvati bit. To je rijedak slučaj u kojem se forma i funkcija tako precizno poklapaju. Tajna njezine popularnosti nije samo u jednostavnosti, nego i u stvarnoj korisnosti. Pomaže da se usredotočimo prije zadatka, smanjimo mentalno opterećenje ili brzo prebacimo s jedne aktivnosti na drugu. Nekoliko minuta dnevno — i pažnja počinje raditi preciznije. Isprobajte i sami — besplatno i bez registracije!