Učitavanje...


Dodajte na stranicu Metapodaci

Bridge online, besplatno

Priča iza igre

Bridž je intelektualna kartaška igra s bogatom poviješću i svjetskim priznanjem. Njeno puno ime je kontraktni bridž, no u svakodnevnoj upotrebi odavno se udomaćio kraći oblik – bridž. Iza tog naziva krije se složen sustav strategija, proračuna i partnerske igre. Bridž je postao više od popularne igre – kultna strast za ljubitelje logike i strateškog razmišljanja.

Danas je bridž međunarodno priznata sportska disciplina s jasnim pravilima, službenim sustavom rangiranja, prestižnim prvenstvima i tisućama klubova okupljenih u nacionalne i svjetske saveze.

Povijest igre

Povijest bridža počinje s vistom – kartaškom igrom koja se proširila Engleskom u 18. stoljeću. Vist se smatra temeljem bridža: unatoč jednostavnim pravilima, uključivao je igru na štihove i začetke partnerske suradnje koja je kasnije postala ključni element nove igre. Vist se postupno razvijao – pojavile su se nove varijante, najprije s elementima najava i odabira aduta, a zatim s razvijenijim sustavom licitiranja.

Jedna od prijelaznih verzija bila je igra biritch (u britanskom tisku spominjana i kao Russian Whist). Ime se objašnjava time što je igra došla u Englesku s Balkana i Francuske rivijere, gdje je bila popularna među rusofonim igračima. Osim toga, riječ biritch vjerojatno potječe od staroslavenske riječi „birich“ – glasnik (osoba koja javno proglašava naredbe), što simbolički odgovara sustavu najava u igri.

Naziv biritch prvi put se pojavio u tisku 1886. godine – u britanskom časopisu The Field. Igra je već tada uključivala mehaniku licitiranja, izbor aduta i preuzimanje obveza po pitanju štihova – novitete koji su je razlikovali od klasičnog vista i postavili temelje budućeg bridža.

Sljedeći važan korak bila je pojava „aukcijskog bridža“ početkom 20. stoljeća. U toj verziji licitiralo se u krug, a igrači su po prvi put morali deklarirati ugovor koji su se obvezali ispuniti. Ova je verzija zadržala mehaniku vista, ali je dodala nove strateške i komunikacijske elemente u igri u paru.

Presudan zaokret dogodio se 1925. godine, kada je američki poduzetnik i zaljubljenik u kartaške igre Harold Stirling Vanderbilt tijekom pomorskog putovanja predložio novi sustav pravila. Revidirao je strukturu igre: uveo je pojam ugovora, odvojio igre od djelomičnih dijelova i uveo novi sustav bodovanja. Tako je nastao kontraktni bridž – suvremeni oblik igre koji je najprije postao popularan u SAD-u, a potom i diljem svijeta.

Procvat i službeno priznanje

Početkom 1930-ih bridž je postao jedna od najpopularnijih intelektualnih zabava u SAD-u. Godine 1937. osnovana je Američka liga kontraktnog bridža (ACBL), koja i danas organizira natjecanja, educira igrače i objavljuje ljestvice. U Europi je bridž također dobivao na popularnosti: klubovi i turniri počeli su se pojavljivati u Francuskoj, Velikoj Britaniji, Nizozemskoj i drugim zemljama.

Godine 1958. osnovana je Svjetska bridž federacija (WBF), koja je okupila nacionalne saveze iz desetaka zemalja. Od tada bridž ima status organiziranog međunarodnog sporta s vlastitim kalendarom natjecanja, standardima suđenja i sustavom titula.

Bridž u SSSR-u i post-sovjetskom prostoru

Unatoč reputaciji „buržujske zabave“, bridž se ukorijenio i u Sovjetskom Savezu – osobito među inženjerima, znanstvenicima i studentima. Tijekom 1960-ih do 1980-ih igrao se na sveučilištima, u studentskim domovima, znanstvenim institutima i klubovima. Igra nije imala službeni status, ali je zadržala stalnu popularnost: časopisi su objavljivali analize partija, a interes su održavali redoviti susreti i klupska natjecanja.

Nakon raspada SSSR-a, bridž se zadržao kao intelektualna zabava, osobito u velikim gradovima, te se i danas razvija u nacionalnim savezima zemalja ZND-a.

Zanimljivosti

  • Godine 1929. osnovan je časopis The Bridge World – prvo profesionalno izdanje posvećeno isključivo kontraktnom bridžu. Osnovao ga je Ely Culbertson, koji je imao ključnu ulogu u popularizaciji igre.
  • Od 1995. godine bridž je službeno priznat kao sport od strane Međunarodnog olimpijskog odbora (IOC) – jedina kartaška igra s tim statusom.
  • Godine 2002. bridž je uvršten u program Svjetskih misaonih igara (WMSG) u Londonu, zajedno sa šahom i go – priznatim klasicima strateškog mišljenja.
  • Warren Buffett i Bill Gates dugogodišnji su zaljubljenici u bridž. Redovito igraju u paru i vjeruju da igra razvija pamćenje, strateško razmišljanje i timski rad.
  • U bridžu postoji 635.013.559.600 mogućih kombinacija podjele karata. To svaku partiju čini zaista jedinstvenom.

Bridž nije samo kartaška igra, već intelektualna strast s bogatom poviješću koja obuhvaća razna razdoblja, zemlje i kulture. Od aristokratske razonode prerastao je u međunarodni misaoni sport. Zahvaljujući svojoj dubini, povijesti i strateškom bogatstvu, bridž i danas okuplja generacije igrača diljem svijeta – za kartaškim stolom i izvan njega.

Danas možete igrati bridž online besplatno – bilo kada i s bilo kojeg mjesta na svijetu. Isprobajte – možda će baš ova igra postati vaša omiljena!

Kako igrati, pravila i savjeti

Bridž je intelektualna kartaška igra čija pravila na početku mogu izgledati složeno, ali se zapravo temelje na logici i suradnji. To nije igra na sreću u kojoj uspjeh ovisi o slučaju — uspjeh u bridžu dolazi kroz donošenje odluka, analizu informacija i dobru komunikaciju s partnerom. U nastavku donosimo osnovna pravila i korisne savjete koji će vam pomoći da razumijete bit ove igre i osjetite njezinu draž.

Pravila igre

  • Igrači i špil. Bridž se igra s četiri igrača, podijeljenih u dva para. Partneri sjede jedan nasuprot drugome za stolom. Koristi se standardni špil od 52 karte bez džokera. Na početku svake ruke svaki igrač dobiva po 13 karata.
  • Cilj igre. Cilj svakog para je osvojiti što više bodova pobjeđivanjem u štihovima. Štih je runda u kojoj svaki igrač odigra jednu kartu. Pobjednik je igrač s najjačom kartom u boji koja je odigrana, ili s najjačim adutom ako je igra uključivala adute. Prije početka igre slijedi važna faza — licitacija.
  • Licitacija (aukcija). Igrači redom daju ponude, navodeći koliko štihova (iznad šest) namjeravaju osvojiti i s kojom adut bojom (ili bez aduta). Na primjer, ponuda „tri herca“ znači da se par obvezuje osvojiti devet štihova s hercom kao adutom. Licitacija traje dok tri uzastopna igrača ne kažu „pas“. Najviša ponuda pobjeđuje i postaje ugovor koji par pokušava ispuniti.
  • Ugovor. Ugovor određuje koliko štihova treba osvojiti par koji je pobijedio u licitaciji i s kojom adut bojom (ili bez aduta) će se igrati. Jedan od njih postaje izvođač igre — on vodi igru. Njegov partner, nazvan „stol“ ili „dummy“, polaže svoje karte licem prema gore i više ne sudjeluje u igri. Protivnici igraju u obrani i pokušavaju spriječiti ispunjenje ugovora.
  • Igranje štihova. Igrač lijevo od izvođača prvi igra kartu. Potom, u smjeru kazaljke na satu, svaki igrač dodaje po jednu kartu. Ako ima kartu u istoj boji, mora je odigrati. Ako nema, može baciti bilo koju kartu ili igrati aduta. Štih osvaja najjača karta u boji koja je igrana, ili najjači adut ako ih ima. Tako se odigra svih 13 štihova.
  • Bodovanje. U bridžu se bodovi dobivaju za uspješno ispunjen ugovor, a u slučaju neuspjeha dodjeljuju se kazneni bodovi. Dodatni bonusi se dodjeljuju za šlemove (ugovore za 12 ili 13 štihova) i druge uspjehe. Ovisno o formatu igre — bilo da se radi o klasičnom rubber bridgeu, turniru po bodovima (matchpoints) ili ekipnom obračunu (IMPs) — sustav bodovanja može se blago razlikovati. No, u svakom slučaju, precizna licitacija i pametna igra donose pobjedu.

Savjeti za igru

  • Nemojte pokušavati osvojiti svaki štih. Ponekad je korisnije prepustiti štih — to može pomoći u održavanju kontrole nad igrom, poremetiti ritam protivnika ili otkriti njihovu strategiju.
  • Pratite ritam i boje. Zapamtite tko je što odigrao. Brojanjem odigranih karata u određenoj boji možete znati kada je ona „očišćena“ i sigurno osvojiti štihove.
  • Ne bojte se biti „dummy“. Iako partner izvođača polaže karte na stol i više ne igra, njegova uloga time ne završava. Promatranjem igre učite prepoznavati raspodjelu karata, razumjeti partnerove namjere i dublje ulaziti u strategiju.
  • Naučite osnovne signale. Mnogi parovi koriste dogovorene signale: visoka karta pokazuje interes za boju, niska znači odbijanje. Takvi signali olakšavaju tihu komunikaciju među partnerima.
  • Igrajte s poštovanjem. Svi griješe. Bridž je timska igra u kojoj je međusobno razumijevanje važnije od sreće. Umjesto kritike, razgovarajte o odigranim rukama — to je najbrži način da napredujete zajedno.

Vještina u bridžu ne temelji se samo na poznavanju pravila, već i na strateškom pristupu. U nastavku su neki principi koji će vam pomoći igrati svjesno i samouvjereno.

  • Planirajte igru unaprijed. Prije nego što odigrate prvu kartu, pregledajte svojih 13 karata i razmislite kako ćete osvojiti potrebne štihove.
  • Skrivajte informacije. Dobri igrači ne samo da pomažu partneru shvatiti njihove namjere, već pokušavaju i zbuniti protivnike.
  • Ne precjenjujte svoju ruku. Čak i s 15 bodova može biti teško uspjeti bez pomoći — podrška partnera je ključna.
  • Vježbajte pamćenje. Sposobnost pamćenja odigranih karata ključna je za učinkovitu obranu i izvedbu ugovora.
  • Razvijajte osjećaj za ravnotežu. Znati kada igrati agresivno, a kada oprezno dolazi s iskustvom i čini vas snažnijim igračem.

Bridž je igra u kojoj se iza strogih pravila krije beskonačan prostor za analizu, intuiciju i komunikaciju. To je sport uma u kojem ne pobjeđuje onaj tko ima najbolje karte, već onaj tko ih zna najbolje iskoristiti. Počnite od osnova, pokušajte, griješite i usavršavajte se. Svaka odigrana ruka čini vas boljim igračem.